Ima nešto neobično, neobjašnjivo u ljudima ovoga kraja, u intimnosti ugođaja koji daju stari bosanski gradovi kao što je Fojnica, u zraku zasićenom kiseonikom kojeg izlučuju stoljetne šume, i posebno u vodi: vodi kao atrakciji (Prokoško jezero, slapovi Kozice); vodi kao piću (izvori Požarne, Tocila, Jezernice); vodi kao lijeku (radioaktivna termalna voda izvorišta Banja).
Prostor općine Fojnica omeđuju visoki vrhovi Vranice i Bitovinje na jugozapadu i Lašvansko- lepenička dolina na sjeveroistoku. Geološki posmatrano, po vremenu nastajanja, ovo područje predstavlja ostrvo u okruženju kasnije nastalih mlađih planinskih masiva. Ta davna pomjeranja zemljine kore, stvorila su bolesnima dragocjen, turistima neobičan i privrednicima interesantan prostor, koji karakterišu ljekoviti termalni izvori, obilje voda, šume i rijetki minerali. Međutim sudbinska povezanost Fojnice, u dugom vremensko periodu, sa rudarstvom, u startu je utjecala na zapostavljenost ili nemogućnost da se na relativno malom prostoru uporedo razvijaju ili promovišu dvije djelatnosti koje se ponekad čak isključuju; zdravstveno – turistička i rudarska. Istina, za vrijednost ovog prirodnog fenomena znalo je domaće stanovništvo kao i svi oni koji su za život zarađivali u fojničkim rudokopima. Termalna voda korištena je za liječenje, po tradiciji ili navici, rijetko razmišljajući da bi ona vremenom mogla postati kompenzacija za sve siromašniju zlatnu žicu. Vjerovatno da su ambijentalni uslovi sredine i njena opredijeljenost ka rudarstvu i zanatstvu utjecali da, sve do početka dvadesetog vijeka, ne dođe do intenzivnijeg investiranja u ovu oblast.
S geološkim vrijednostima fojničkog područja veoma rano upoznati su i Rimljani, ali ozbiljnije naučne analize termalne vode uradio je E. Ludwig 1888. godine, čime je narodno predanje o njenoj ljekovitosti dobilo i svoju naučnu potvrdu. Na ovu prvu analizu poziva se i Fridrih Katzer 1919. godine u svojoj «Geologiji Bosne i Hercegovine» gdje kaže:
Hemijski je sastav poznat samo iz Fojničke Banje. To je akroterma, topla 29,8 C, sa 0,5078 rastvornog dijela uglavnom hidrokarbonata kreča, magnezija i natrija i 0,0323 slobodne ugljene kiseline u jednom kilogramu vode.
O prvim improviziranim objektima u kojima se obavljao zdravstveni tretman, govore francuski putopisci i geolozi Ami Boue i Albert Bordeaux (boravio u Fojnici 1890. godine), a posebno gvardijan fojničkog samostana fra Mijo Batinić 1913 godine:
Fojnička okolica obiluje i rudnim vodama. Vrijedne su osobitog spomena; Banja kod Fojnice, Klokoti kod Bilalevca, jer se u oba mjesta nalaze sumporne toplice koje polaze susjedni stanovnici i hvale njihovu ljekovitost. Imenito Banja ima 24 R topline, udara jako po sumporu i željezu, a nalazi se 1,5 km sjeverno od varoši gdje je uređen za nuždu jedan bazen, a drugi se nalazi u pećini od sedre, ali je tamo tegotan ulaz; no u zadnje vrijeme je na olovne cijevi svedena blizu varoši ova banja i uređeno nešto modernije mineralno kupalište.
Primjenjujući standardnu klasifikaciju a na osnovu svih urađenih analiza, može se zaključiti da fojnička termalna voda pripada slabo mineralnim vodama hidrokarbonatno – sulfatno – kalcijsko – natrijskog tipa, da je po gasonosti – azotna, po radioaktivnosti – radonska, te temperaturi – hipotermalna. Isto tako vrijedno je istaći da se u njoj nalaze rijetki mikroelementi kao što su litijum, stroncijum i rubidijum koji su u balneološkom pogledu veoma značajni za kompleksno djelovanje vode na ljudsko zdravlje.
Priroda nam zaista nije mogla pokloniti bolje i univerzalnije sredstvo u njegovanju i restituciji našeg zdravlja nego što je to prirodna voda obogaćena brojnim mineralnim sastojcima, plemenitim i drugim plinovima, kao i raznim kompleksnim spojevima, koji joj daju takav aktivitet da se u liječenju mogu postići rezultati vrijedni svake pažnje.
Prof. dr. M. Ciglar
Kako doći u Fojnicu
Krečući se putem Busovača – Kiseljak, u mjestu Gromiljak naići ćete na putokaz koji vas upućuje ka Fojnici, udaljenoj 14 kilometara od te raskrsnice puteva. Fojnica se nalazi na kraju tog puta, iz nje se ne može nastaviti putovanje, morate se vratiti istim putem kojim ste došli. U Fojnicu možete doći iz nekoliko pravaca: od Travnika (65 km) putem Travnik – Kaonik – Busovača – Gromiljak – Fojnica; od Zenice (70 km) putem Zenica – Lašva – Kaonik – Busovača – Gromiljak – Fojnica; iz Sarajeva (55 km) putem Sarajevo – Kiseljak – Gromiljak – Fojnica; od Visokog (35 km) putem Visoko – Kiseljak – Gromiljak – Fojnica. Najbliži aerodrom je Sarajevski aerodrom, a najbliža željeznička stanica u Visokom.
O položaju Fojnice na kraju svih puteva govori odlomak iz jednog putopisa rahmetli Alije Isakovića, u kojem se kaže:
Usmjeren sam ka Fojnici koja je i Chvojnica i Choynica i … Usmjeren sam i ne mogu pogriještiti. Samo je jedan put, kao u središte Zemlje, a tako je sa svim starim bosanskim gradovima, svuda je put – trag rudarske žile, svuda završava gdje počinje potkop i rumenkasta rudnička voda što boji kamenje krvlju grozdene Zemljine utrobe, iz ovog grada ne može se produžiti, ne može se otići dalje – može se samo ostati. Može se samo “unatrage”, na vlastite stope, a to jednako teško pada i čovjeku koji dođe i zvijeri koja je već tu. Ali se može ostati i može režati, ako treba. Može se ostati i može pjevati da se brda prolamaju i da jedro nebo cikne i ustukne.
Huzbašića banja
Nije poznata tačna godina gradnje Huzbašića banje ali se njeno postojanje sa dosta sigurnosti može povezati sa već spomenutim dovođenjem termalne vode od izvorišta do mjesta gdje je ona bila locirana. Izdužena zgrada sa uređenim smještajnim prostorom u potkrovlju i kadama u prizemlju, sagrađena je najvjerovatnije uoči Prvog svjetskog rata.
Memijina banja
Memijina banja, sagrađena je po završetku Prvog svjetskog rata na lijevoj obali rijeke Dragače, s naglašenim elementima tradicionalnog bosanskog graditeljstva, predstavljala je, sa svojim pratećim sadržajima i načinom poslovanja, začetak ozbiljnog turističkog projekta. Naime, objekat je za ondašnje prilike raspolagao sa zavidnim smještajnim i terapeutskim prostorom, restoranom, ljetnom baštom i lijepo uređenom okolinom. Posebnu novost predstavljalo je ugovorno vezivanje banje za značajnija sarajevska preduzeća koja su svoje zaposlenike prema potrebi slala na odmor i banjski tretman. Tridesetih godina vlasnici banje su uspostavili i autobusku liniju Sarajevo – Fojnica, kako bi i na taj način pospješili i olakšali dolazak gostiju u Fojnicu. Banja je bila u funkciji sve do 1954. godine, kada je srušena.
Stara banja
Poslijeratna tendencija nacionalizacija privatne imovine nije zaobišla ni dvije pomenute banje: veći dio zemljišta sa postojećim objektima postao je državno vlasništvo. Gradnja novog objekta 1948. godine sa 14 kada, 30 kreveta, restoranom i kuhinjom govori, bar u početku, o ozbiljnim namjerama novog vlasnika da razvija banjski turizam kao specifičnu oblast privredne djelatnosti. Međutim, značajnija ekspanzija gradnje respektabilnijih objekata datira ipak s kraja šezdesetih (Specijalna bolnica) i sedamdesetih (Reumal) godina prošlog vijeka čime su stvorene sve pretpostavke da zdravstveni turizam postane okosnica razvoja Fojnice.
Nova bolnica
Nova Bolnica, ili kako se nekada zvala, Specijalna bolnica za miopatske bolesti, sagrađena 1967, a obnovljena 1999. godine, danas čini sastavni dio Lječilišta Reumal u kojoj se obavlja rehabilitacija nepokretnih i teže pokretnih pacijenata, te kardiorehabilitacija pacijenata s preboljelim srčanim infarktom ili poslije određenih operativnih zahvata na srcu. Lociranost objekta u parku, njegova izdvojenost iz kompleksa Lječilišta, arhitektonska prilagođenost, te optimiziran broj kreveta za pacijente čije zdravstveno stanje zahtijeva mir, unaprijed su odredili i njegovu današnju namjenu. Struktura pacijenata i vrsta oboljenja, upravo su razlog što je ovdje smješteno i Odjeljenje za dijagnostiku Lječilišta. Biohemijsko – hematološki i mikrobiološki laboratorij, te kabineti za ergometriju, dezintometriju, elektromioneurografiju (EMNG), ultrazvučnu dijagnostiku, radiologiju, samo su neki od dijagnostičkih sadržaja, koji su svakodnevno na raspolaganju, kako pacijentima Lječilišta, tako i stanovnicima Fojnice.
Hotel Reumal
Analiza vode
| Analiza | Vrijednost | |
|---|---|---|
| 1. | Temperatura vode u celzijusima | 30 |
| 2. | Boja | bez boje |
| 3. | Miris | na sumporvodik |
| 4. | Prozornost (mutnoća) | bistra |
| 5. | Reakcija pH | 7,3 |
Kationi
| Analiza | Vrijednost | |
|---|---|---|
| 6. | Natrijum mg Na/1 | 22,6 |
| 7. | Kalijum mg K/1 | 2,4 |
| 8. | Kalcijum mg Ca/1 | 68,69 |
| 9. | Magnezijum mg Mg/1 | 12,58 |
| 10. | Željezo mg Fe/1 | nema |
Anioni
| Analiza | Vrijednost | |
|---|---|---|
| 11. | Bikarbonati mg HCO 3/1 | 475,8 |
| 12. | Sulfati mg SO 4”/1 | 24,96 |
| 13. | Hloridi mg C1/1 | 8,1 |
| 14. | Utrošak KMn 04 mg 02/1 | 0,7 |
| 15. | Slobodni ugljen.dioksid mg CO2/1 | 11 |
| 16. | Sumporvodonik mg H2S/1 | 1,16 |
| 17. | Alkalitet u dh | 21,84 |
| 18. | Stalna tvrdoća u dh | – |
| 19. | Ukupna tvrdoća | 12,47 |
| 20. | Rastvor 02 mg/1 | 5,92 |
| 21. | Ukupna mineralizacija mg/1 | 615,4 |
| 22. | Ispareni ostatak | 260 mg |
Anioni
| Analiza | Vrijednost 1 | Vrijednost 2 | Vrijednost 3 | Opis | |
|---|---|---|---|---|---|
| 23. | OH- | 0 | 0 | 0 OH- | Radioaktivnost |
| 24. | CO3– | 0 | 0 | 0 | Pci/1 |
| 25. | HCO3- | 329 | 5,4 | 92,1 | Rn 200 |
| 26. | SO4– | 12 | 0,25 | 4,3 | Ra |
| 27. | C1 | 7 | 0,2 | 3,4 | U 0,3 ug/1 |
| 28. | F | 0,18 | 0,01 | ||
| 29. | Br | 0,04 | 0 | 0 | Mineralizacija mg/1 |
| 30. | J | 0,01 | 0 | 0 | |
| 31. | NO3- | 0,2 | 0 | 0 | 487 |
| 32. | NO2- | 0,004 | 0 | 0 | |
| 33. | HPO4– | 0,07 | 0 | 0 | Suhi ostatak 323 |
| 34. | HSO4- | 0,01 | 0 | 0 | Ukupna tvrdoća CaCO3 240 |
| 35. | HS- | 0,03 | 0 | 0 | Karbonata CaCO3 240 |
| 36. | AlO2- | 0,04 | 0 | 0 | Elektroprovodljivost 500/cm |
