Franjevački samostan
Osnovan u prvoj polovini XIV. Stoljeća i predstavlja ukras Fojnice i čuvara fojničke povijesti. Muzejska zbirka samostana zbirka sadrži mnoštvo vrijednih i vrlo starih eksponata razvrstanih u nekoliko tematskih zbirki. Samostanska biblioteka broji oko 40.000 naslova, a posebno vrijedne su inkunabule, njih trinaest. Najstarija je: Nicolai de Lyra: Postillae in S. Scripturam Novi testamenti, iz 1481. godine. Veliki broj djela štampana su u periodu od 16. do 19. stoljeća, iz područja: filozofije, povijesti, geografije, medicine, prirodnih znanosti.
Više informacija na www.fojnica-samostan.com.
Tekija u Vukeljićima
Osnovana je 1780. godine, osnivač je Husein Zukić-Bosnevi, udaljena je 14 km od Fojnice makadamskim putem preko Vladića ili 35 km preko Kaćuna (Busovača). Na brijegu iznad tekije je malo groblje sa tri turbeta: Husein-babino, H.Mejli-babino i Hasan-babino. U neposrednoj blizini tekije dr. Ćazim Hadžimejlić je osnovao porodični muzej koji posjeduje veoma bogatu zbirku starih rukopisa i knjiga, nošnji i posuđa ovog kraja, oružja i oruđa za rad, slika i levhi, koje govore o bogatstvu i raznolikosti života u ovim krajevima, tokom proteklih stoljeća.
Tekija na Oglavku
Potiče iz 1798. godine udaljena je desetak kilometara nizvodno od Fojnice, na terasi podno planine Zahor. Osnivači Husein-baba Zukić i Abdurrahman Sirri Sikirić. U ratnom vihoru 1993. godine zgrada tekije na Oglavku je izgorjela, ali je nedavno ponovo obnovljena i stavljena u funkciju.
Kašteli
Ruševine srednjovjekovne građevine Kaštela se nalaze na padinama planine Zahor i služile su kao sklonište fratrima od turskih progona. Dvije zidane kule, koje i sada stoje, narod naziva Bijeli grad i Crni grad. To je pećina sa nekoliko izdubljenih pregrada, u koju su se sklonili franjevci i fra Anđeo Zvizdović sa njima. Iz Kaštela je fra Anđeo Zvizdović krenuo na Milodraško polje da preuzme Ahdnamu od sultana Mehmeda II El Fatiha 28. maja 1463. godine.
Stara jezgra čaršije
Dio Fojnice sa ostacima stare orijentalne i bosanske arhitekture i džamijama iz otomanskog perioda: Čaršijska, Atik i Hadži Muharemova džamija i Musafirhanom iz 16. stoljeća.
